Događaji

1.Nova ponuda – SPIKTOK i osnove ruske gramatike: online i offline za dvojezičnu djecu

2. Debatni krug za one koji znaju ruski na B1

3. Razgovaramo o novom projektu “Tema. Točka.Ru”

4. Konzultacije putem Skype-a

5. Naše kulturne veze sa Splitskim  kazalištem

6. Međunarodni certifikat nakon testiranja u Zagrebu (SPUTNIK)  na B2/C1 razini preko 5 godina učenja u  studiju!!! Čestitamo!!!

1.    31. 05. 2017. Održavanje svečane večeri s polaznicima studija “Stil” u restoranu “Ruski barin”. Naši  su sučenici iskoristili ovu priliku za međusobno upoznavanje i druženje te proveli večer u ugodnom razgovoru na ruskom i hrvatskom jeziku.

2.    26. 05. 2016. Održavanje prvog testiranja za polaznike studija “Stil” na Pravnom fakultetu. Savladana je razina A1 za 100 sati!

3.    Pravni fakultet. Anđelina Mikačić – dosegnula je razinu B1 za 3,5 godine pohađanja nastave.

4.    Knjižnica “Marko Marulić”. “Pod Lampom – dan svjetskog pjesništva” proslavili smo čitajući književna djela u stihu i prozi na raznim jezicima, a tako i na ruskom. Čitali smo stihove A. Pučkina  i  F. Tyutčeva.

5.    Ljeto, 2015. Početak rada našeg književnog “kružok”. Osnovali smo razgovorni klub za one koji su se već počeli samostalno služiti ruskim jezikom.

6.    Ljeto, 2015.  B2 – razina novih mogućnosti. Naši polaznici dosegli su i tu razinu!

7.    Ljeto, 2015. Prezentacija ruske ćirilice u knjižnici “Marko Marulić”. Bio je to naš volonterski doprinos!!!

8.    12. 06. 2014. Održavanje još jedne svečane večeri s polaznicima studija “Stil” u hotelu Zagreb. U sklopu programa “Putovanje u Rusiju” naši su učenici bili u Moskvi te su podijelili svoja iskustva na pripremljenoj stručnoj prezentaciji, uz obilje kvalitetnih fotografija na velikom ekranu. Moskva im se jako svidjela!

9.  Lipanj, 2014. Sudjelovanje na Prvom hrvatsko-ruskom seminaru u Zagrebu. Zahvaljujemo gospodinu Mati Špekulyaku za divnu organizaciju konferencije te za priliku predstaviti naš studio “Stil” u Zagrebu.

10.    24. 04. 2013. Održana je druga svečana večer s polaznicima studija “Stil” u hotelu Zagreb. Svijet je mali i htjeli smo međusobno upoznati i povezati sve naše učenike. I uspjeli smo!

11.    Lipanj, 2012. Sveučilište u Sankt-Peterburgu, Filološki fakultet. Sudjelovanje u programu “Lingvodidaktičko testiranje”. Kraj obuke s temom “Lingvodidaktičko testiranje/ispitivanje: postupak i metoda provođenja testiranja”.

12.    26. 04. 2012. Održana je prva svečana večer s polaznicima studija “Stil” u hotelu Zagreb. Naš repertoar toga dana bio je prepun interesantnih događanja, npr. izvođenje ruskih pjesama “Krutica-vertica šar goluboj”, “Moskva zlatoglavaja” i “Katjuša” te kušanje ruskih I hrvatskih specijaliteta.

13.    2011-2012  (školska godina) – Prva godina rada s grupama.

14.    Travanj, 2011. “Kalinka!” – Sudjelovanje na koncertu ruskih izvođača u Splitu.

15.     2010-2011 (školska godina) – Naši prvi polaznici.

16.     12. 10. 2010. – Početak suradnje  “Stil-a”  i  Pravnog fakulteta u Splitu.

17. 18. 06. 2010. – Otvaranje studija ruskog jezika “Stil” u Splitu.

Posjetite našu web stranicu  www.ruskijezik.org!!!

Posebno zahvaljujemo svima onima koji nas preporučuju svojim prijateljima. Naš stil poučavanja jezika u izvanjezičnoj sredini počiva na stvaranju ruskog socio-kulturnog okruženja na našim predavanjima. Jezik se upoznaje kroz kulturu, a kultura kroz jezik.

Marina Strelkova, doktorica pedagogije, profesorica ruskog jezika kao stranog

Predavala sam ruski jezik, kao strani, u Baletnoj školi kazališta «Boljšoj teatr» u Moskvi, obavljala poslove višeg profesora u Državnom institutu ruskog jezika «Puškin», i neko vrijeme sam bila docent u Ruskoj vojnoj akademiji, kao dr. pedagoških nauka.
Trenutno živim u Splitu i radim u školi ruskog jezika «Stil», kao i u školi stranih jezika «Telefax».

Međukulturna komunikacija je komunikacija između predstavnika različitih kultura. Sociokulturna komunikacija je osnovni tip međukulturne komunikacije.
Da bismo bili uspješni u podučavanju nužno je dobro poznavati informatiku, strane jezike i psihologiju.
Za Hrvatsku Rusija predstavlja veliko tržište, ali ukoliko se želi ući na to tržište, mora se znati da se ruski narod odlikuje velikim nacionalnim ponosom. Zbog toga su strani stručnjaci i poslovni ljudi učili i uče ruski jezik, iako se danas gotovo svuda engleski jezik smatra međunarodnim jezikom.

Predavanje ruskog jezika u Rusiji ima dva postulata:

1. Nastavnik ili profesor ruskog jezika podučava vertikalno, od dole prema gore, od jednostavnog prema složenom.
2. Student ili polaznik uči vertikalno, od gore prema dolje, od svog materinskog jezika i kulture do novog, stranog jezika i kulture.

Dakle, komunikacija se ostavruje uspoređujući «kako je kod nas, a kako kod vas».
Da bi dvije vertikale pronašle zajedničku točku (vertikala nastavnika i vertikala korisnika jezika) potreban je vektor međukulturne komunikacije.

Uvod:

Nastavnik mora uzeti u obzir iskustva učenika i njegovo znanje kulturnih realnosti, kao i kulturnih stereotipa. Usporedba vlastitih i stranih stereotipa predstavlja važan način učenja novog jezika i kulture, i način kako dobiti obrazovanje na novom jeziku. U Rusiji i Hrvatskoj suvremeni udžbenici stranih jezika se pišu na isti način, primjerice – način učenja abecede:
Nastavnik će napraviti prezentaciju abecede po pravilu «prvo slično, a zatim različito». Zbog toga su prva slova koja se uče – A, K, M, O, T, jer su identična u ćirilici i latinici, a zatim se uče ostala slova.
Dakle, princip je: «kako u nas, a kako u vas?».

Osnovne primjene metodike u učenju stranog jezika

1. «Tandem» (rad u dvoje, jedan daje nove informacije, a drugi komentira te nove informacije)
2. «Brain storming» (rješavanje problema – svi diskutiraju, a samo jedan daje odgovor i nudi rješenje problema)
3. «Role acting» ili «Business acting» (pomoću starih stereotipa dopuniti ili razviti danu informaciju novim stereotipima).

Zaključak:

Postulati koje koristimo prilikom rada i podučavanja stranih jezika, te primjena triju metodika, mogu se koristiti u organizaciji programa kulturnih sfera, tj. sociokulturnog slobodnog vremena, kao npr. igraonica, klub mladih, društvo kućanica, udruga umirovljenika, ili udruge nacionalnih manjina, itd.

Ruski je jezik jedan od izvora kulture, međukulturne komunikacije i obrazovanja u Splitu. Trenutno u Studiju ruskog jezika «Stil» imamo 6 učenika. Vrl smo zahvalni gospodinu Buklijašu, dekanu splitskog Pravnog fakulteta, na suradnji, i općenito za razumijevanje perspektiva koje ima veza između Rusije i Hrvatske. Upravo zahvaljujući njemu jedna studentica Pravnog fakulteta uči koristiti ruski jezik pri sastavljanju ugovora.

Studio «Stil» ima također i vlastitu web stranicu, a rezultat aktiviranja te webs tranice su i dva učenika iz turističkog sektora. Objavili smo i oglas u novinama putem kojeg nas je kontaktirala jedna profesorica francuskog i ruskog jezika, koja želi nastaviti usavršavati ruski jezik.
Oprostite nam, ali jednom smo i prekršili zakon – stavili smo oglase na autobusnoj stanici. Rezultat je bio neočekivano dobar: jedan lingvist, po obrazovanju, se u našoj školi priprema za polaganje međunarodno priznatog ispita ruskog jezika Torfl.  Sigurni smo da će biti prvi koji će dobiti tu diplomu u Dalmaciji. Ovo su sve predstavnici hrvatske srednje klase, koji sada u školi «Stil» grade most međukulturne komunikacije između Hrvatske i Rusije.

Profesori škole «Stil» također sudjeluju u međukulturnoj komunikaciji. Na primjer, Vladimir Safronov je sudjelovao u organizaciji Izložbe hrvatskog oružja, u Klisu.  Tako su, zahvaljujući njemu, uz standardne zapadne jezike (engleski, talijanski, njemački) izloženi eksponati opisani i na ruskom jeziku.

Perspektiva

Nedavno je Ministarstvo obrazovanja Ruske Federacije izmijenilo naziv specijalnosti «Strani jezici» u naziv «Lingvistika i međukulturna komunikacija».
Obzirom da je grad Split oduvijek bio poznat kao centar kulture, on bi trebao također biti i centar međukulturne komunikacije. Bude li nudio više kulturnih zanimacija, život će biti udobniji i interesantniji.

Nadamo se da će zakoni u budućnosti više doprinositi razvoju i komunikaciji socijalnog businessa.

Marina Strelkova

Doktor pedagogije, magistar Ruskog jezika kao stranog,

profesor Ruskog jezika i književnosti

Obrazovanje i kultura u Rusiji – pogled izvana

Već drugu godinu živim u Hrvatskoj. Direktor sam Studija za ruski jezik «Stil” u Splitu, koji posluje kao obrt.

Jedan ruski pjesnik je rekao: “Veliko se vidi iz daljine.” Udaljenost , koja me odvaja od Rusije , ima osim geografske, i vremensku narav. 40 godina sam radio u visokom školstvu, posebice na Sveučilištu družbe naroda, u svojstvu profesora ruskog jezika, kao stranog jezika . Na početku, moji učenici su bili stranci, koji su  studirali različite  specijalnosti na temelju međudržavnih sporazuma, i to na proračunskoj osnovi. Nakon toga, predavao sam studentima koji su došli na studij u Rusiju, na vlastitu inicijativu i koji su plaćali studij vlastitim sredstvima. Ujedno sam tako bio u prilici svjedočiti prijelazu sustava obrazovanja na komercijalne osnove.

Dakle, kakva je situacija danas? Imamo nove činjenice  razvoja obrazovanja i kulture, ali istodobno i nove probleme. Ne možemo reći da je to dobro ili loše. Jednostavno u životu postoje činjenice kao stvarnost i problem, kao posljedica tih činjenica.

Prva činjenica su škole. Masovno obrazovanje u Rusiji se odvija u državnim i privatnim školama. Svi u Rusiji sada imaju mogućnost odabira: gdje, kod koga i što učiti. Općeobrazovno školovanje traje 11 godina i obavezno je.   Srednjoškolsko obrazovanje može se stjecati u masovnim školama, u elitnim gimnazijama (dva strana jezika, više sati društvenih i kreativnih predmeta),  u posebnim srednjim školama (licejima) u sklopu Fakulteta, s naglaskom na pripremu za taj Fakultet, specijalnim školama s proširenim učenjem pojedinih predmeta, konkretno stranih jezika, u srednim strukovnim školama (bivša tehnička učilišta), kao i u pojedinim kulturnim ustanovama: u glazbenim, baletnim školama i umjetničkim školama. U Moskvi se nalaze jedinstvene (unikalne) odgojno-obrazovnih ustanove, u kojima se školuju budući stručnjaci u kulturnom sektoru društva: glazbenici, umjetnici, balerine.

Primjeri:
MGAH – Akademija Koreografije, bivša baletna škola u sklopu Boljšog teatra. Sada je ta škola samo prva karika u strukturi Akademije: škola – koledž – fakultet. Obrazovanje je kombinirano, kao i na osnovi proračuna, tako i na komercijalnoj osnovi. Nakon koledža, učenici stječu diplomu izvođača baleta, u koju se automatski uključuje i svjedodžba o srednjoškolskom obrazovanju.

Drugi primjer: Umjetnička škola u Lavrušinskom pereulke, sada je licej u sklopu Umjetničkog fakulteta – Surikova.  Tamnošnji studenti uče, kako posebne predmete, tako i opće. Imaju priliku upisati Umjetnički fakultet, kao i privelegije pri upisu istog. U muzičkoj školi braće Gnesinih također se vrši opća i stručna priprema. Ove škole su nacionalni ponos Rusije.

Ali dosadašnje škole, tj. škole u bivšem Sovjetskom Savezu, prestale su biti jedinstvene. Primjerice, postoji reklama na Internetu koja govori: Umjetnička škola “Start” arhitektonsko i umjetničkog smjera upisuje djecu od 6 godina u prvi razred. Do devetog razreda opće i stručno obrazovanje je besplatno. Od 9 do 11 razreda obrazovanje se plaća. Uče se opći predmeti iz područja umjetnosti i dizajna. Nastavu održavaju profesori  Moskovskog Arhitekturnog instituta i članovi Društva likovnih umjetnika koji pripremaju učenike za upis na taj fakultet. Ipak, u svakodnevnoj praksi  se kombinira obrazovanje u srednjoj školi i učenje u izvannastavnim obrazovnim kulturnim ustanovama: glazbenim, baletnim, umjetničkim školama, školama retorike, glumačkim školama, itd. Svrha takvih institucija je organizacija slobodnog vremena. Jasno je da je u masovnim školama obrazovanje besplatno, a dodatno obrazovanje iz područja kulture se plaća, kako za odrasle, tako i za djecu. Također, u  osnovnim srednjim školama fakultativno se održavaju različite radionice i sekcije na komercijalnoj osnovi.

Problem koji proizlazi iz navedenog: u devedesetima škole, koji su bile ponos Sovjetskog Saveza, jer su se razlikovali autorskim, kreativnim pristupom učenju, pretvorene su u akademije i fakultete, ograničene standardnima programima, državnim standardima i  Zakonom o obrazovanju. Ja sam pohađao masovnu školi u kojom sam stekao glazbenu naobrazbu , i to kao dodatnu, organiziranu uz onu opću, i ta škola postoji u Moskvi još od 1919. godine. U moje vrijeme to je bila Glazbena škola za djecu i odrasle.

Sada je ona pretvorena u Državni glazbeni fakultet, u kojem sada postoji škola, koledž i sveučilište.  Vrlo moderni trend u kulturnom životu Rusiji – neprekidno obrazovanje. A što je s onima koji su iz nekih razloga morali prekinuti obrazovanje? Što ako netko ne želi postati glazbenik ili umjetnik?. A za upis na drugi fakultet potrebna je položena Državna matura, a onoga tko želi odustati i promijeniti životni smijer nisu pripremili za polaganje iste. Već su ga pripremali npr. za glazbenika, dok su opće predmeti bili tek usputni u takvoj pripremi. Žao mi je moje stare glazbene škole. Moja mama nije htjela riskirati, pa je nakon nastave u općeobrazovnoj školi pratila mene na nastavu i u glazbenu školu. A ja ne bi htio da moj unuk upiše Državni glazbeni fakultet u djetinjstvu. Što ako se odjednom on predomisli ili izgubi glas ….

Činjenica druga – programi. Tu je Zakon o obrazovanju. Direktor glazbene školi u Moskvi radi na temelju programa, odobrenog od strane Ministarstva kulture Ruske Federacije, u okviru odredbi Zakona o obrazovanju. Programi uključuju opća načela nastave i opće uvjete. Sadržaj tog programa ovisi o osobnim preferencijama ravnatelja i njegovu glazbenom ukusu. Na njegov ukus može također utjecati određeni nastavnik te ponuditi svoju autorsku verziju.

Problem – učenici različitih glazbenih škola stječu određene vještine, umjeća i potrebne tehnike. Postulat “Učimo se na uzorcima” radi, ali pitanje je da li kolektiv glazbene škole koristi uzorke u skladu sa zahtjevima i očekivanjima učenika i njihovih roditelja, i da li to ide u prilog određenog društvenog projekta – to je sporno pitanje. S jedne strane imamo kreativno izražavanje nastavnika, veliki broj različitih obrazovnih materijala, a s druge strane gubimo klasične, provjerene vremenom, tradicije u obrazovanju. Svatko zna da na principu akademizma radi Akademija kiparstva, slikarstva i arhitekture Narodnog slikara Rusije Ilyi Glazunova. Ali, Rusija je sada opet – veliki poligon za eksperimente. Eksperimenti su dobri u laboratoriju. Možda je to razlog zašto se neki škole dramskih umjetnosti, gdje je učenici dobivaju dodatnu obuku, nazivaju «škole – laboratoriji».

Činjenica treća – visoko školstvo. Predstavlja pažljivo ustrojenu strukturu obrazovnog sustava – velikog broja sveučilišta i  akademija, državnih i privatnih. U Visokom školstvu postoje Federalne i Regionalne obrazovne ustanove. Federalne su podređeni Ministarstvu obrazovanja i znanosti, a regionalne obrazovne institucije imaju dvostruku podređenost: lokalnim vlastima i Ministarstvima. Usko specijalizirane obrazovne ustanove mogu biti unutar svakog Ministarstva Ruske Federacije: unutar Ministarstva kulture, zdravstva … … Svako ministarstvo ima Odjel za obrazovanje. Također, u ovom slučaju postoji dvostruka podređenost. Država zastupana po Verifikacijskoj Inspekciji od strane bilo kojeg Ministarstva može zatvoriti svaku obrazovnu ustanovu, ako ista ne provodi odredbe Zakona o obrazovanju. Svaka obrazovna ustanova (Državna i privatna) prolazi kroz licenciranje i akreditiranje.

Licenciranje – pravo na rad u sferi obrazovanja.
Akreditacija – pravo izdavanja državne diplome.

Problem – položaj i status Regionalne visoke škole. U svakoj od teritorijalnih struktura svaki načelnik je polubog. I on može učiniti sve. Kako se nositi s time – nitko ne zna. Država ima čvrstu kontrolu poslovanja rukovoditelja obrazovnih institucija u obliku teritorijalnih voditelja. Neovisne obrazovne ustanove postoje  u središtu, ali ne postoje u svim djelovima Rusije.
Dodatna informacija. “Društveno-kulturna aktivnost” SKD /”kulturno propagandni rad” / “kulturne i rekreacijske aktivnosti u Rusiji.

U različitim povijesnim razdobljima SKD se nazivala:

Odgoj i obrazovanje (prije 1920)
–  Političko-propagandni rad (1920-1970),
–  Kulturni i obrazovni rad (1970 – 1990),
–  Kulturni rad i rad u slobodno vrijeme (do sredine 90-ih),
–  Društveno – kulturne aktivnosti (od sredine 90-ih)
Takav je pogled izvana.

Vladimir Safronov
Mr. filologije,
pr. ruskog jezika
Split, 2011