Međukulturna komunikacija

Predavala sam ruski jezik, kao strani, u Baletnoj školi kazališta «Boljšoj teatr» u Moskvi, obavljala poslove višeg profesora u Državnom institutu ruskog jezika «Puškin», i neko vrijeme sam bila docent u Ruskoj vojnoj akademiji, kao dr. pedagoških nauka.
Trenutno živim u Splitu i radim u školi ruskog jezika «Stil», kao i u školi stranih jezika «Telefax».

Međukulturna komunikacija je komunikacija između predstavnika različitih kultura. Sociokulturna komunikacija je osnovni tip međukulturne komunikacije.
Da bismo bili uspješni u podučavanju nužno je dobro poznavati informatiku, strane jezike i psihologiju.
Za Hrvatsku Rusija predstavlja veliko tržište, ali ukoliko se želi ući na to tržište, mora se znati da se ruski narod odlikuje velikim nacionalnim ponosom. Zbog toga su strani stručnjaci i poslovni ljudi učili i uče ruski jezik, iako se danas gotovo svuda engleski jezik smatra međunarodnim jezikom.

Predavanje ruskog jezika u Rusiji ima dva postulata:

1. Nastavnik ili profesor ruskog jezika podučava vertikalno, od dole prema gore, od jednostavnog prema složenom.
2. Student ili polaznik uči vertikalno, od gore prema dolje, od svog materinskog jezika i kulture do novog, stranog jezika i kulture.

Dakle, komunikacija se ostavruje uspoređujući «kako je kod nas, a kako kod vas».
Da bi dvije vertikale pronašle zajedničku točku (vertikala nastavnika i vertikala korisnika jezika) potreban je vektor međukulturne komunikacije.

Uvod:

Nastavnik mora uzeti u obzir iskustva učenika i njegovo znanje kulturnih realnosti, kao i kulturnih stereotipa. Usporedba vlastitih i stranih stereotipa predstavlja važan način učenja novog jezika i kulture, i način kako dobiti obrazovanje na novom jeziku. U Rusiji i Hrvatskoj suvremeni udžbenici stranih jezika se pišu na isti način, primjerice – način učenja abecede:
Nastavnik će napraviti prezentaciju abecede po pravilu «prvo slično, a zatim različito». Zbog toga su prva slova koja se uče – A, K, M, O, T, jer su identična u ćirilici i latinici, a zatim se uče ostala slova.
Dakle, princip je: «kako u nas, a kako u vas?».

Osnovne primjene metodike u učenju stranog jezika

1. «Tandem» (rad u dvoje, jedan daje nove informacije, a drugi komentira te nove informacije)
2. «Brain storming» (rješavanje problema – svi diskutiraju, a samo jedan daje odgovor i nudi rješenje problema)
3. «Role acting» ili «Business acting» (pomoću starih stereotipa dopuniti ili razviti danu informaciju novim stereotipima).

 

Zaključak:

Postulati koje koristimo prilikom rada i podučavanja stranih jezika, te primjena triju metodika, mogu se koristiti u organizaciji programa kulturnih sfera, tj. sociokulturnog slobodnog vremena, kao npr. igraonica, klub mladih, društvo kućanica, udruga umirovljenika, ili udruge nacionalnih manjina, itd.

Ruski je jezik jedan od izvora kulture, međukulturne komunikacije i obrazovanja u Splitu. Trenutno u Studiju ruskog jezika «Stil» imamo 6 učenika. Vrl smo zahvalni gospodinu Buklijašu, dekanu splitskog Pravnog fakulteta, na suradnji, i općenito za razumijevanje perspektiva koje ima veza između Rusije i Hrvatske. Upravo zahvaljujući njemu jedna studentica Pravnog fakulteta uči koristiti ruski jezik pri sastavljanju ugovora.

Studio «Stil» ima također i vlastitu web stranicu, a rezultat aktiviranja te webs tranice su i dva učenika iz turističkog sektora. Objavili smo i oglas u novinama putem kojeg nas je kontaktirala jedna profesorica francuskog i ruskog jezika, koja želi nastaviti usavršavati ruski jezik.
Oprostite nam, ali jednom smo i prekršili zakon – stavili smo oglase na autobusnoj stanici. Rezultat je bio neočekivano dobar: jedan lingvist, po obrazovanju, se u našoj školi priprema za polaganje međunarodno priznatog ispita ruskog jezika Torfl.  Sigurni smo da će biti prvi koji će dobiti tu diplomu u Dalmaciji. Ovo su sve predstavnici hrvatske srednje klase, koji sada u školi «Stil» grade most međukulturne komunikacije između Hrvatske i Rusije.

Profesori škole «Stil» također sudjeluju u međukulturnoj komunikaciji. Na primjer, Vladimir Safronov je sudjelovao u organizaciji Izložbe hrvatskog oružja, u Klisu.  Tako su, zahvaljujući njemu, uz standardne zapadne jezike (engleski, talijanski, njemački) izloženi eksponati opisani i na ruskom jeziku.

Perspektiva

Nedavno je Ministarstvo obrazovanja Ruske Federacije izmijenilo naziv specijalnosti «Strani jezici» u naziv «Lingvistika i međukulturna komunikacija».
Obzirom da je grad Split oduvijek bio poznat kao centar kulture, on bi trebao također biti i centar međukulturne komunikacije. Bude li nudio više kulturnih zanimacija, život će biti udobniji i interesantniji.

Nadamo se da će zakoni u budućnosti više doprinositi razvoju i komunikaciji socijalnog businessa.

Marina Strelkova

Doktor pedagogije, magistar Ruskog jezika kao stranog,

profesor Ruskog jezika i književnosti